Kako izgleda gospodarstvo u eri klimatskih katastrofa, bilo je glavno pitanje završne panel diskusije stručnog skupa Poslovnog dnevnika pod nazivom 'Klimatske promjene i utjecaj katastrofalnih rizika na gospodarstvo?

Panel je započeo tezom kako je u pogledu osiguranja od utjecaja klimatskih promjena, Hrvatska u istoj poziciji kao i prije deset godina, iako su se posljedice ekstremnih vremenskih uvjeta u tom periodu intenzivirale.

Poseban naglasak je bio na činjenici kako prirodne katastrofe mogu destabilizirati ključne sektore, poremetiti lance opskrbe i utjecati na investicije.

'Blagi porast promišljanja o takvom tipu osiguranja nastupio je nakon potresa koji su pogodili Zagreb i područje Sisačko- moslavačke županije. Nažalost, i dalje funkcioniramo tako da krećemo u djelovanje tek ona kada dobijemo po glavi. Tek kada osjetimo ozbiljne posljedice, počinjemo razmišljati o tome kako možemo prilagoditi svoje ponašanje i to nam baš i ne ide u prilog', istaknuo je Kralj iz Groupama osiguranja.

Osiguravajuće kuće diljem svijeta prošle su godine isplatile ukupno 118 milijardi američkih dolara na ime šteta od katastrofalnih rizika. Međutim, ukupni ekonomski gubitak iznosio je 380 milijardi američkih dolara. Isplaćeni iznos uglavnom je posljedica velikog broja snažnih konvektivnih oluja u Sjedinjenim Američkim Državama, rekao je Karel Vojak iz globalne brokerske tvrtke AON Reinsurance Solutions te član Radne skupine za katastrofalne rizike pri Europskom nadzornom tijelu za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje (EIOPA).

Važna je raspodjele rizika, posebno kroz osiguranje. Primjerom potresa u Turskoj 2023., gdje je ekonomski gubitak iznosio 92 milijarde dolara, a samo 5,7 milijardi bilo je pokriveno osiguranjem.

"Kada gubitak nije pokriven osiguranjem, netko drugi mora podnijeti trošak, često pojedinci ili vlada,” upozorio je Vojak te istaknuo da je u Sjedinjenim Američkim Državama većina gubitaka pokrivena osiguranjem, što omogućuje brži oporavak, dok je u Hrvatskoj ta pokrivenost vrlo niska. Inače, prosjek pokrivenosti šteta osiguranjem u Europi bio je 25 posto, a u Hrvatskoj tek dva posto.